Merenje kvadrature stana

Razmišljate o prodaji stana i već ste isplanirali sve etape u tom procesu, konsultovali ste se sa stručnjacima, izvršili sve (eventualne) sitnije prepravke, i po Vama, stan je spreman za novog kupca. Ne znači da je ovo slučaj i kod Vas, ali nekada se zna desiti da se potkrade “sitnica” koja na kraju može da napravi krupan problem.

Da li ste upisali kvadraturu stana u katastar nepokretnosti? Da li znate koliko tačno iznosi površina Vašeg stana?

Kako pravilno izračunati kvadraturu stana?

Za početak, hajde da definišemo tri merne povRšine svake zgrade. To su:

  • Pokrivena površina, koja se odnosi na celokupnu površinu zemljišta na kojoj se nalazi zgrada u finalnom, završenom izdanju.
  • Neto površina predstavlja površinu koja se nalazi između zidova i pregrada. Inače, ovo je za Vas u slučaju merenje kvadrature stana i najvažnija stavka.
  • Građevinska bruto površina podrazumeva površinu prostora zajedno sa postavljenom fasadom i ogradom.

Drugi pojam koji ćemo ovom prilikom navesti jeste računanje korisne površine. Nekim korisnim površinama se površina prostorije 100% priznaje, dok se nekim priznaje 30% ili 70% površine, pa tako na primer, koeficijent za izračunavanje finalne površine nije 1 nego 0,3 ili 0,7.

Za određivanje kvadrature stanova, pod korisnom površinom koja se 100% prizanje podrazumevaju se sobe, kupatila, kuhinje, trpezarije, toaleti i hodnici. Balkonske površine, lođe, terase i ostave se ne računaju kao 100% korisne površine. Konkretno, za terase i balkone se računa 30%, dok za lođu važi priznavanje 70% korisne površine.

Pri definisanju tačne površine stana koji treba upisati u katastar, neto površina stana je relevantna mera. Njeno pravilno računanje podrazumeva sabiranje svih površina u stanu, obraćajući pažnju na to u kojim se prostorijama priznaje celokupna, a u kojima delimična korisna površina.

Površine kvadratnog ili pravougaonog oblika (površine pravilnih formi) računate na taj način što množite širinu i dužinu. Isti postupak primenjujete na sve prostorije i tako dolazite do konačne kvadrature. 

Kako se mere prostorije sa nepravilnom formom?

Neretko se događa da prostoriju kojoj treba premeriti površinu nije baš u standardnom pravougaonom ili kvadratnom obliku. U tom slučaju, setimo se časova matematike kada smo učili formule za izračunavanje površina trougla i kruga, jer će nam one sada pomoći da izračunamo površinu trouglastih i polukružnih prostorija.

Kada je reč o merenju trouglastih površina u stanu, neka Vam početna ideja bude formiranje pravouglog trougla. Potom se množi visina sa osnovom i broj koji dobijete delite na dva (setite se formule za izračunavanje površine pravouglog trougla koju smo učili u osnovnoj školi i koja glasi P=axb/2). Ako imate više pravouglih površina, izračunajte njihove površine po istom metodu i međusobno ih saberite.

Polukružne površine mere se tako što morate znati koliko iznosi prečnik polukruga i taj broj podeli se sa 2, kako bi se dobio poluprečnik (r). Potom se poslužite takođe sa formulom iz matematike za izračunavanje površine kruga koja glasi P=r2. Setite se da je vrednost za π ≈ 3,14 i nakon ubacivanja svih cifara u formulu, dobijate broj koji se odnosi na površinu kruga. Kada to podelite sa dva, imate povšinu svoje polukružne prostorije.

Ono čemu se u svakom trenutku možete okrenuti pri merenju površine stana, bilo da je ona sa prostorijama  pravilnog ili nepravilnog oblika, jeste projekat stana (tlocrt). Prateći naznačene mere sa skice, znajte da je svaki milimetar sa skice u realnosti jedan metar (odnos je 100:1).

Kako se računa pravilno kvadratura potkrovlja?

Potkrovlje ima dosta svojih specifičnosti, pa tako i kada je reč o računanju njegove korisne površine. Ako ste vlasnik stana u potkrovlju, u tom slučaju imajte na umu i ovu informaciju koja će Vam verovatno biti korisna – ako je visina niža od 1,6 metara to se ne vodi kao 100% korisna površina i u ovakvim situacijama kvadratura se računa tako što se izmerena površina poda pomnoži sa 0,6.

Da li terasa utiče na kvadraturu stana?

Terasa sa svojom kvadraturom utiče na ukupnu površinu stana i o stepenu priznatosti terase kao korisne površine smo pisali na početku teksta. Podsećamo, terasa se ne vodi kao 100% korisna površina, već se računa kao 30% korisne površine (koeficijent za množenje sa merama površine je 0,3). Naime, površina terase meri se nakon završenih finalnih radova. Ako se pak površina terase meri pre završetka radova, dobijena cifra površine se umanjuje za tri posto.

Da li Vam sve ovo izgleda dovoljno jednostavno da se sami uhvatite u koštac sa merenjem, formulama i računanjem? Ne brinite ako Vaš iskreni odgovor nije potvrdan.

Dugogodišnje iskustvo koje naša agencija za nekretnina ima, naučilo nas je da je u procesu prodaje ili kupovine stana neophodno obratiti pažnju baš na svaki detalj, ma koliko se on činio nekada ne toliko važnim.

Znajući to, posebnu pažnju obraćamo na brojeve i savetujemo svoje klijente da je ipak mudrije nekada potražiti pomoć i stručnu podršku, nego se prepustiti nesigurnim postupcima.

Zato, znajte da u svakom trenutku možete da računate na našu pomoć kada je i merenje površine stana u pitanju. Ono što ostaje na Vama jeste jedino da nam se javite, a to možete učiniti ispunjavanjem kontakt forme iz nastavka.

Vidimo se na merenju!